Crkva Rođenja Blažene Djevice Marije

Crkva Rođenja Blažene Djevice Marije Kutjevo

 

  • POVIJEST

Dolaskom cistercita na vlast 1232., osnovana je opatija Vallis honesta de Gotho. Sagradili su samostan od tvrdog materijala i crkvu Rođenja Blažene Djevice Marije. Osnovali su prvi vinogradarski podrum, podržavali su obrazovanje, obrt, trgovinu, kulturu, vinovu lozu. Samostan i crkva bili su okruženi potokom, izvan toga su obrađivali zemlju, a vjerski život njegovali su i razvijali do 1536. godine, kada su protjerani pred Turcima. Dolaskom Turaka na vlast, vjera se njeguje putem franjevačkog reda koji su s narodom održavali vjeru i druge gospodarske aktivnosti. Nakon turske vlasti dolaze isusovci koji zatiču imanje u vrlo lošem stanju. Crkva je u građevinskom dijelu izgrađena do 1704. za vrijeme njihove vladavine te je na sjevernoj strani dozidana sakristija iz koje se ulazilo u cistercitski podrum. Gradnja dvorca isusovačke rezidencije završena je 1735., a istovremeno je bila odraz moći isusovačkog crkvenog reda. Poveljom cara Franje II., izdanom u Beču 5. siječnja 1795., dodijeljen je sajmeni privilegij trgovištu Kutjevo za dva godišnja sajma koji se održavaju 2. srpnja, na dan Uzvišenja Blažene Djevice Marije i 8. rujna, na Malu Gospu, kada velik broj hodočasnika dolazi u Kutjevo. Navodi se da je Kutjevo jedno od najstarijih hodočasničkih svetišta u središnjem dijelu Slavonije. Dolaskom obitelji Turković na vlast Kutjevo nastavlja rasti i razvijati se u svakom smislu.

 

  • UMJETNOST

Za kulturni i umjetnički razvoj pobrinula se Greta Pexider Turković, akademska slikarica i kiparica. Izradila je niz kipova, akvarela, slika narodnih nošnji iz svih krajeva i slično. Glavni oltar u župnoj crkvi u Kutjevu u središtu ima veliku sliku, rad hrvatskog slikara Ferde Kovačevića, na kojoj se nalaze likovi iz obitelji Turković. Glavni oltar sa slikom Rođenja Blažene Djevice Marije dograđen je 1707., a sliku je naslikao župnik iz Sesveta, Nikola de Lupis. Lađa crkve s baroknim elementima dovršena je 1721., a 1723. svetište. Crkve je popločena kamenim pločama 1731. kad je uređen i ravni strop. Prekrasan zvonik na pročelju crkve, s baroknom lukovicom i jabukom s križem dovršen je 1732. Arhitektura kompleksa crkve i samostana dovršena je 1735. te se od tada radi na uređenju interijera. Prvo je stavljen krov od hrastove šindre, a 1888. po prvi put se stavlja crijep biber. Za staru sliku Čudotvorne Gospe Kutjevske iz 1511. dvoji se je li bila inventar cistercitske crkve ili su je donijeli franjevci za vrijeme turske vladavine. Interijer barokne crkve opremljen je polovinom 18. stoljeća s tri oltara. Glavni je bio posvećen Rođenju Blažene Djevice Marije, s lijeve strane bio je oltar posvećen sv. Ignaciju Lojoli (osnivaču isusovačkog reda), a s desne je strane bio oltar posvećen sv. Ivanu Franji Regisu. Oltari su izrađeni u bečkim radionicama. Umjetničke karakteristike baroknog oltara su monumentalnost i jednostavnost. Iako je djelo iz razdoblja kasnog baroka, odiše otmjenom jednostavnošću, ljepotom i elegancijom. Barokna lukovica tornja s jabukom i križem zamijenjena je 1888. sa šiljastim krovištem i četiri tornjića na vijencu tornja. Obnova crkve u historicističkom duhu dogodila se za vrijeme župnika Pavla Krömplera, dugogodišnjeg kutjevačkog župnika. Nove orgulje sagradio je 1890. Ferdo  Fabričić. Najstarija slika Rođenja Blažene Djevice Marije autora de Lupisa povučena je u arhiv obitelji Turković. Vrijedni inventar crkve (kaleži, svijećnjaci, klupe, slike, oltari i ostalo, pod nadzorom su konzervatora i restauratora. Crkva se kroz 20. stoljeće povremeno obnavljala, a u zadnje vrijeme doživljava svoje novo osvježenje o kojem se ponajviše brine novi župnik.

 

Ovu vrijednu kulturnu i umjetničku baštinu možete obići tijekom vašeg posjeta Kutjevu i, vjerujte, nećete požaliti! Bogata sakralna građevina upotpunit će vaš album prekrasnim fotografijama i uspomenama, a vjernike ispuniti blagoslovom Blažene Djevice Marije.