Park u Kutjevu – spomenik parkovne arhitekture

Spomenik parkovne arhitekture umjetno je oblikovan prostor (perivoj, botanički vrt, arboretum, gradski park, drvored, skupina i pojedinačno stablo, kao i drugi oblici vrtnog i parkovnog oblikovanja) koji ima veću estetsku, stilsku, umjetničku, kulturno – povijesnu ili znanstvenu vrijednost.

OPĆI PODACI:

  • proglašen je zaštićenim područjem 26.12.1967.
  • površina – oko 1,7 ha
  • podignut krajem 19. stoljeća
  • oblikovan je u engleskom stilu
  • nalazi se u sklopu barokne crkve i dvorca obitelji Turković
  • 35 vrsta biljaka

Kutjevački park nalazi se u sklopu dvorca i župne crkve Rođenja blažene Djevice Marije u Kutjevu. Na tom mjestu je 1232. godine utemeljena cistercitska opatija koja prestaje djelovati dolaskom Turaka u Kutjevo. Nakon što su se kroz godine izmjenjivali različiti upravitelji nad cijelim kutjevačkim dobrom, 1882. godine upravu preuzima obitelj Turković. Obitelj Turković uredila je park, zasadila visoko drveće lijevo i desno od pročelja dvorca, a ispred dvorca je oblikovana rondela. U daljem okolišu sadi se autohtono i alohtono drveće i grmlje, u slobodnoj formi, grupirano i pojedinačno, kombinirano sa zelenim površinama. Takav oblik parka zadržan je do danas. Park je obnovljen 2015. godine.

U ljeto 2009. godine izvršena je inventarizacija stabala u parku, te su zabilježene slijedeće vrste:

Paulovnija  (Paulownia tomentosa (Thumb.) Steud.)

Negundovac (Acer negundo L.)

Gimnoklad  (Gimnocladus dioicus  (L) K. Koch.)

Obični grab (Carpinus betulus L.)

Bršljan  (Hedera helix L.)

Bijeli dud  (Morus alba L.)

Primorski bor (Pinus maritima Mill,  (Pinus pinaster Ait.)

Europski ariš  (Larix europea Mill)

Obični bor (Pinus silvestris  L.)

Crvena bukva  (Fagus silvatica f. purpurea  L.)

Obični orah  (Juglans regia  L.)

Crveni hrast  (Quercus rubra  L., Quercus borealis  Michx)

Europska tisa   (Taxus baccata  L.)

Divlja  trešnja  (Prunus avium  L.)

Divlji  kesten  (Aesculus hippocastanum  L)

Obična  pavit  (Clematis vitalba  L )

Obični bagrem  (Robinia pseudoacacia  L.)

Obična smreka  (Picea abies  L.)

Javorolisna platana  (Platanus acerifolia  Wild.)

Crvena bukva visećih grana  (Fagus silvatica „Atropurpurea Pendula“)

Velelisna lipa  (Tilia platyphyllos Scop.., Tilia grandifolia Ehrh.)

Uskolisna bukva  (Fagus silvatica var. asplenifolia)

Malolisna lipa  (Tilia cordata Mill., Tilia parvifolia Ehrh.)

Obična breza  (Betula pendula Roth., Betula verrucosa Ehrh.)

Javor mliječ   (Acer platanoides L.)

Divlja šljiva  (Prunus cerasifera Ehrh., Prunus divaricata Ldb.)

Ginkgo  (Ginkgo biloba L.)

Bodljikasta ili plava smreka  (Picea pungens Engelm., cv „Argentea“)

Virdžinijska borovica  (Juniperus virginijana L.)

Japanska sofora  (: Sophora japonica L.)

Gorski javor  (Acer pseudoplatanus L.)

Crni dud   (Morus nigra L.)

Crna bazga  (Sambucus nigra L.)

Poljski brijest (Ulmus minor, Ulmus carpinifolia Gled.)

Kavkaska jela  (Abies nordmanniana (Stev.) Spach.)