Poznato je da su poklade obilježene zabavom, veseljem i neobičnim maskama. Svako mjesto ima svoje običaje pa tako i Kutjevo.

Tijekom godine u Kutjevu su se skupljale i zapisivale priče o mještanima koje su se nazivale pokladni oglasi. Bila je to, kako su je mještani nazivali, godišnja inventura događaja, a rijetko je tko bio pošteđen. Oni koji su sudjelovali u čitanju pokladnih oglasa bili su humoristični i imali su smisla za šalu. Slavlje poklada u Kutjevu trajalo je 8 dana. Počinjalo bi na Male poklade nedjeljom kada bi djeca išla po kućama, a predaja kaže da ih nitko nije odbijao, svi su im otvarali vrata i davali neke simbolične poklone. Zanimljivo je da se u vrijeme poklada u mjestu nije skoro ništa radilo osim hranjenja marve i kuhanja. Naravno, hrane, pića i veselja nije nedostajalo. Također, glavni posao bilo je prekrajanje odjeće za Velike maškare.

Svaki dan u tjednu imao je svoj naziv i opis poslova.

Ponedjeljak ili Sramotni: Sramota je bila ići nešto raditi. Ukoliko bi netko nešto radio, mogao je očekivati da će biti prozvan prilikom pokladnog čitanja.

Utorak ili Bolni: Glavni je posao šivanje odjeće za maškare, ništa drugo se ne radi.

Srijeda ili Vrtićeva: Na ovaj dan nije se smjelo ništa raditi, čak ni dirati kolovrat.

Četvrtak ili Zadušnjak: Dan za jelo, piće i uživanje.

Petak ili Ramavi: Budući da se petkom postilo, slabije se jelo.

Subota ili Mušičava: Vršile su se pripreme za nedjelju.

Nedjelja ili Velike maškare: Veliko slavlje. Muškarci su se oblačili u žensku odjeću, a žene u mušku. Toga dana čitali su se pokladni oglasi.

Utorak ili Završne poklade: Opet se ne radi ništa, Čista srijeda je i obilježava se kraj maškara.

 

Primjer pokladnog oglasa koji je zapisan onaj je o kutjevačkom uspješnom trgovcu:

“Gospodin Samuel Gross,

došao je u Kutjevo gol i bos.

Prodavao je škljoce i bombone,

a sada broji milione.”

 

Fotografije: Arhiva Grada Kutjeva